9. 12. 2013.

Nenad Glišić - Predvečernja šetnja




PREDVEČERNjA ŠETNjA


 Dok sumrak ovladava, a ja u njega ušetavam, sa moje leve strane, iz kruga auto-otpada grupa sitnih lopova iznosi delove starih automobila koje će preprodati u staro gvožđe, sa desne strane, druga dvojica seku stabla za ogrev iz šumarka pored puta. Prolazim ja trotoarom, prolaze automobili ulicom i niko se ne uzbuđuje: ni oni koji tegle svoje terete, ni mi prolaznici. Svako gleda svoja posla.
 Dole, u centru grada, mladi snobovi se napadno smeju, a sitni i srednji kriminalci, hodom sa izbačenim laktovima i svojim džipovima trude se da zauzmu što više prostora, dok gledaju mrko unaokolo.
 Upijam idilične nedeljne utiske, pre no što se vratim u topli porodični bunker.

Nenad Glišić

4. 11. 2013.

Zoran Milisavljević - Prepirka sa telom



Nedavno je iz štampe izašla knjiga pesama Zorana Milisavljevića pod nazivom "Prepirka sa telom".
Izdavači ovog dela su Centar za kulturu Mladenovac i Šumadijske metafore. Pored ove zbirke pesama Milisavljević je do sada objavio četiri knjige poezije : Anonimni Bog (1988), Rasprodaja duše (1991), Živim (1997), Koža od reči (2006) . Romani: Pucanj (1988), Parastos za moga dedu (2005), Umiranje Evrope (2011).


DUŠA

Zbrinuta u oštećenom telu
juriša na bezdan,
stavlja sebi omču na vrat.
Gledam njeno telo,
varijacije njene pometnje,
paralelizam reči.
Sita, velika i mala,
snažna i namučena,
privlačna i odbojna.
Ćuti pred mojim unutrašnjim hematomima,
potresima mozga.
Podmeće svoju glavu
samo da dušu svoju ne izneveri
i ne postidi.
Na grobu sam joj reko:
"Jebi se, odlazim u drugi grad
da budem srećan bez tebe."


INTELEKTUALNA ANOREKSIJA

Na vratima mojih lektira
uhvatila se paučina.
Na policama, knjige
pod upalom pluća
obavijene šalom prašine.
Najnoviji modni krik erudicije!
Spinoza čisti vrt od
masovnog samoubistva omladine.
( intelektualna anoreksija )
Napolju,
život bez interpunkcije.
Ljušti se jezik,
leti iverje.
Slova u kontejnerima
beznadežno se drže za ruke.
Iznad nas neoprana fleka neznanja,
a u bibliotekama voštane figure umova
autorizuju sebe.
Deca nam se oparala.
Šivaće igle nepročitanih knjiga
čekaju hendikepiranu pređu.
Tamo do zida vrišti kompjuter,
neurotično obilje ničega.



...Iz zbirke "Prepirka sa telom"

povezano:link..Zoran Milisavljević, biografija, Remek delo u nastajanju: Umiranje Evrope 

5. 10. 2013.

Vesna Korać - Neodgodive slike




Vesna Korać, rođena je u Vrbasu 1969. godine. Obrazovala se i živela u Bačkoj Palanci ,studirala istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, diplomirala politikologiju u Novom Sadu. Piše poeziju i prozu.
Na ovogodišnjem konkursu koji su raspisale "Šumadijske metafore" Vesna Korać osvojila je prvu nagradu za poeziju. Tim povodom iz štampe je izašla njena zbirka pesama "Neodgodive slike" , u izdanju Šumadijskih metafora.
Vesna Korać  spada u kategoriju afirmisanih pisaca. Sarađivala je sa veliki brojem časopisa ( Književne novine, Književnost, Zlatna greda, Trag, Ulaznica, Gradina, Dometi, itd). Zastupljena u pesničkim antologijama od nacionalnog i međunarodnog značaja. Poezija i proza prevođena na engleski, portugalski, mađarski, rumunski, bugarski i slovački jezik. Učesnik je međunarodnih i domaćih književnih festivala. U nekoliko navrata našla se u užim izborima za značajne književne nagrade. Član DKV-Društva Književnika Vojvodine i UKS-Udruženja književnika Srbije.
Objavila je četiri pesničke knjige : „Sarkazam reprodukcije“ (1994),  „Uninije“ (1998),  „Pesme i druge priče“ (2001), „Vitez od Ravnih Gomila“ (2008)
Roman: „Divlja loza, bršljan“ (2007).



SKUP

I kao što u snovima biva
dolazim na sprovod, ali kasno
sve je već obavljeno
Samo ljudi s čašama u ruci
Zastrašujući trenutak u kom uviđam
da niko me ne poznaje, da ne poznajem nikog
Ja sam ta i ta, sreli smo se te i te godine
Mi smo,
kako bih vam rekla...
Jedna uprosečena svest mi se obrati iz gomile
Priznajemo tri stanja polnosti
porodica, askeza i razvrat, kažite?
Ta ljubav tragično nemoguća
u kojoj je oduvek postojala fatalna klica propasti u
svetu
Koja je činila suvišnim
svaki poznati način između dvoje,
da se objasni
Mi smo stvaralački čin, ako razumete šta hoću da
kažem
nešto apsolutno smelo, što nije podleglo ničijoj
volji
Učestvovali smo u razotkrivanju tajne, ni muškarca ,
ni žene, već čoveka
Zašli smo u doživljaj one druge strane
Ono što ja znam o njemu, čitav svet ne zna,
U Bogu sam sagledala svoju polovinu,
tamo se srećemo nas dvoje
( Istina, prvih četvrt sata uvek bi bilo mučno)
Između nas nije bilo otuđenosti, ni izuzetne
privlačnosti,
lepotom bi stajali jedno u drugom
Nekanonske, neprilagođene stvari
On da je ovde, isto bi vam rekao
Rodovna prilika, opet mi se obrati
Hrišćanstvo ili neoplatonizam, svejedno 
molim vas napustite skup
Teškog li sna, pomislih po buđenju,
teških li ljudi


MOŽE LI BITI GOVORA O UDALJENOSTI

Odavno već ne razmišljam o Bogu
recimo da iskoračim iz predanosti opstanku, tačnije
zaustavim se u njemu
i pomislim na prvu istinu

Sada već imam porodicu, potomstvo u nadležnosti
i Bog mi ne pada na pamet
Čak koliko mogu držim rastojanje
disciplinovano, kao jutarnju higijenu

Ni prve nalete Boga ni potonju tišinu
ne tumačim opasnom
Još od prvih dana redovno otplačem očite dokaze
i tako dobijem odgovore na sve što nas snađe

Može li stoga biti govora o udaljenosti

Neizbrojivi jesu ali se mogu imenovati
svi njegovi načini
Otud poezija,
zar ne?

Načini da ostanemo na direktnoj liniji
čak i kada naiđu dugi periodi otuđenosti
neverice i prolaženja kraj primera
njegove vidljivosti i pored svega nespojivog

Ali sada sam odrastao čovek
i suzdržavam se
U jutarnjim satima posebno
u snežnim prizorima, u susretima s patnjom i
lepotom
Zatvaram oči da odagnam svaku veru koju sam
rođenjem još dobio

Bog je cilindričan pomislim
uvek se vraćamo jedno drugom
Unutrašnjost je duga
Stoga se nakačim na koturove tog smisla
da odmorim,
jer bestežinstvo izjeda u samoći

Žičarom koja vodi pravo ka tišini
ni o čemu ne razmišljam
tek klizim

Dok smehom svog deteta
uranjam u oproste
ne znam koliko ću izdržati

Nikada,
nikada toliko strašan nije bio
Život
u kom ne sme biti bliskosti
sa najistinitijim delovima sudbe
Sa poezijom


LjUDI KOJI JEDU KROMPIR

Malo ko bi zastao od nas da nešto uzme

Ti sediš kraj česme na kamenu u senci
ja stojim na proplanku u bliziki kraj tebe
Prolazeći kraj našeg platna pomislili bi
idemo dalje
Samo bi nas mimoišli dragi

Daleko smo od prizora prvog greha
Izgnanja iz raja
Satira i bahantkinje
daleko od koketne veselosti
Istinitost naša ruši ideal ljubavi
od nas ništa uzeli ne bi

Više smo nalik Seuratovim kupačima na reci
bez trenutne impresije
s efektom jake sunčeve svetlosti
Čvrste jednostavne konture
prizor bezvremene stabilnosti
Bez dinamičnih poteza četkice

Ljudi smo koji jedu krompir u tišini
s nedostatkom svečarske obrednosti

Ispitati duhovnu stvarnost našeg postojanja
tražeći nokturno u crnom i zlatnom
Efekte vatrometa u tamnini
što bi

To je ono dvoje što sede kraj česme i ćute
opis je naše bliskosti
od koje ništa uzeli ne bi


povezano: Obaveštenje o rezultatima konkursa za ŠUMADIJSKE METAFORE 2013 .

25. 9. 2013.

Beogradski međunarodni susreti pisaca - Promocija "Šumadijske metafore" 2013



U utorak 24. septembra u okviru  međunarodnih susreta pisaca  u "Udruženju književnika Srbije" održana je promocija ovogodišnjih izdanja književnog festivala "Šumadisjke metafore".


Pored Zbornika, predstavljena je i zbirka pesama Vesne Korać " Neodgodive slike" , pesnikinje koja je osvojila prvo mesto na  konkursu "Šumadijskih metafora" kao i "Teskobnik" knjiga izabranih pesama Miloša Jankovića, dobitnika Povelje Karađorđe .Na promociji je bilo reči i o knjizi Dušana Stojkovića "Gramatika smrti - P(r)okušaji - Antologija eseja pisaca samoubica".








2. 6. 2013.

Obaveštenje o rezultatima konkursa za ŠUMADIJSKE METAFORE 2013 .



ZAVRŠEN JE 26. književni konkurs „Šumadijskih metafora“ za poeziju, prozu i esejistiku. Prvu nagradu za poeziju u konkurenciji 247 pesnika iz zemlje i inostranstva, osvojila je pesnikinja iz Novog Sada, Vesna Korać. Prva nagrada za poeziju se sastoji iz štampanja knjige, koja će biti predstavljena u septembru na Međunarodnom susretu pisaca u Beogradu. Drugonagrađeni je Ljubinko Dugalić iz Kraljeva, a trećenagrađeni Predrag Milojević iz Mladenovca. 

Vesna Korać (politikolog), pesnik i prozni pisac, spada u kategoriju afirmisanih pisaca. Zastupljena u pesničkim antologijama od nacionalnog i međunarodnog značaja. Poezija i proza prevođena na engleski, portugalski, mađarski, rumunski, bugarski i slovački jezik. Učesnik međunarodnih i domaćih književnih festivala. U nekoliko navrata u užim izborima za značajne književne nagrade. Član DKV-Društva Književnika Vojvodine i UKS-Udruženja književnika Srbije. 

Knjige pesama:
„Sarkazam reprodukcije“ (1994),  Beograd, Beletra
„Uninije“ (1998),  Novi Sad  Prometej
„Pesme i druge priče“ (2001), Novi Sad  Svetovi
„Vitez od Ravnih Gomila“ (2008), Kulturni centar B.P.
Roman:
„Divlja loza, bršljan“ (2007), Novi Sad Adresa


Žiri Šumadijskih metafora 2013. u Mladenovacu radio je u sastavu:
Radomir Andrić, predsednik
Bratislav Milanović, član
Dušan Stojković, član








ODLUKA ŽIRIJA ZA POEZIJU

Žiri za poeziju dvadeset šestih ''Šumadijskih metafora'' održao je završnu sednicu u Mladenovcu 27. maja 2013. godine.
Ponovilo se već viđeno: afirmisani i značajni pesnici nadmetali su se sa mlađim i najmlađim koji afirmaciju tek traže. Opet su se odazvali pesnici iz gotovo svih krajeva naše zemlje, ali i oni iz dijaspore (Švedska, Danska, Austrija, Bugarska, Francuska), kao i iz Crne Gore, Republike Srpske i Republike Hrvatske.
Posle analize prispelih radova (ovaj put na konkurs se javilo 247 pesnika), ceneći vrednost ne samo pojedinih pesama nego i priloga u celini, žiri je jednoglasno odlučio da se prva nagrada dodeli pesmi „Ljudi jedu krompir“ Vesne Korać, iz Novog Sada. Njena pesma, poetski odaziv na čuvenu Van Gogovu sliku, simbiotički je spoj nekolikih umetnosti, sveprostorna i svevremenska slika o crnom i zlatnom kao osnovnim bojama našeg postojanja i samog ništavila u isti mah.
Druga nagrada dodeljuje se, igrivoj, popinskoj, duhovitoj, nadrealistički humornoj pesmi „Ožiljci ispod kože“ Ljubinka Dugalića iz Kraljeva.
Treća nagrada dodeljuje se, drukčije humornoj, socijalnog naboja punoj, narativnoj pesmi „U Sinđeliću“ Predraga Milojevića iz Mladenovca.
Žiri je takođe odlučio da pohvali dvoje učesnika konkursa: Tanju Đurđević iz Velikog Gradišta za pesmu „Čajanka“ i Radišu Marinkovića iz Jagnjila za pesmu „Maska“. 
Žiri je takođe odabrao i jedan broj autora i njihovih pesama koje će biti objavljene u zborniku „'Šumadijske metafore 2013.

U Mladenovcu, Članovi žirija:
27. 5. 2013.    1. Radomir Andrić, predsednik
                    2. Bratislav R. Milanović, član  
                    3. Dušan Stojković, član


NAJLEPŠA PESNIČKA REČ
Ljudi koji jedu krompir, Vesna Korać, Novi Sad
Ožiljci ispod kože, Ljubinko Dugalić, Kraljevo
U Sinđeliću, Predrag Milojević, Mladenovac

LEPOTA POEZIJE
Čajanka, Tanja Đurđević, Veliko Gradište
Maska, Radiša Marinković, Jagnjilo

PETNAEST ODABRANIH
Svest izdeljena na kriške, Danijela Bogojević, Valjevo
U prolazu, Majo Danilović, Novi Beograd
Ušće, Milesa Ilić, Gornji Milanovac
Zapis o merenju i zurenju, Silvana Janković, Mladenovac
Leto, Vesna Laudinović, Kragujevac
Možda, Saša Marković, Kopenhagen, Danska
Varnica, Jasna Milenović, Sremska Kamenica
Put za evakuaciju, Miroslav Kostić Kole, Beograd
Haljina iz bakine škrinje, Radojka Milošević, Beograd
Glavom dajem zalog, Saša Mićković, Rača Kragujevačka
Rez, Iskra Peneva, Novi Beograd
Gdje nastaju takve riječi, Živko Prodanović, Zagreb, Republika Hrvatska
Razgovori sa Disom, Milivoje Trnavac, Pranjani
Večnost u snu, Mirjana Trnjavac, Pranjani
Prijepolje, Ljiljana Fijat, Novi Sad

PESNIČKA NADAHNUĆA
Piknik,  Jana Aleksić, Beograd
Rajska predstava, Zoran Antonijević, Mladenovac
Lenkin prozor, Aleksandar Arsenijević, Beograd
Jaglac isposti, Svetislav Vlahović, Prijepolje
U svetlosti mrak, Ljubomir O. Vujović, Beograd
Razgovor s ugaslim meteorima, Goran Gatalica, Zagreb, Republika Hrvatska
Sunce u nama, Dragica Draga Grbić, Višegrad, Republika Srpska
Beograd bluz, Nemanja Dragaš, Beograd
Ista strana sveta, Ljubinko Dugalić, Kraljevo
Pilula za ćutanje, Ljubinko Dugalić, Kraljevo
Tanjir s "Titanika", Tomislav Đokić, Paraćin
Muzička kutija, Tanja Đurđević, Veliko Gradište
Ispod ožiljaka, Dragana Đurković Tošić, Čačak
Lov/ribnjak, Oliver Janković, Beograd
Prozor, Vesna Korać, Novi Sad
S lakoćom govorim u svoje ime, Vesna Korać, Novi Sad
Sanjam kamen, Milan S. Kosović, Beograd
Verovanje rečima, Slaviša Krstić, Smederevska Palanka
Karneval, Eleonora Luthander, Stokholm, Švedska
O potapanju čežnje, Jasmina Malešević, Beograd
Dovoljno je vremena prošlo, Radiša Marinković, Jagnjilo
Sofija Brajner De La Penja, Milić Vulović, Kula
Majakovski, Predrag Milojević, Mladenovac
Čukundeda iz Vrapče, Predrag Milojević, Mladenovac
Nepovratna pesma, Hranimir Hrane Milojković, Soko Banja
Nepodnošljiva lakoća poljubaca, Žikica Milošević, Sremska Mitrovica
Bela dama III, Tanja Milutinović, Beograd
Jutro u mraku, Dragan Nedimović, Beograd
Otelove jagode, Jagoda Nikčević, Novi Beograd
Sećanje na Hrast, Stoja Nikčević, Gračanica
Lipa, Ljiljana Ninković Mrgić, Beograd
Obični ljudi, Aleksandar Novaković, Beograd
Oktave o nestajanju, Miroslav Pavlović, Krnjevo
Vladimir de Caldera, DILECTA, Vladimir Perić, Beograd
Čisto jezero jutra, Životije Popović Pop, Skorice
Kad cvetovi spavaju, Marija Radić, Vlaška
Nevina pesma, Miloje Radović, ********
Bandera, Balša Rajčević, Beograd
Tajno ti oružje, Zoran Raonić, Pljevlja, Crna Gora
Vetar, Dejan Ristić, Kruševac
Poslušna voda, Jevrosima Ristović, Beograd
Osećam se šareno, Svetlana Spajić, Loznica
Osmesi, Ilija Stepanović, Kragujevac
Kratak predah, Aleksandar Soknić , Beograd
Moja duša, Stanislav Stefanović, Odžaci
Dišem, Dijana Uherek Stevanović, Subotica
Stvoritelji, Sekule Šarić, Kruščić
Nedočekana, Todora Škoro, Beograd


Vesna Korać


LjUDI KOJI JEDU KROMPIR


Malo ko bi zastao od nas da nešto uzme

Ti sediš kraj česme na kamenu u senci
ja stojim na proplanku u bliziki kraj tebe
Prolazeći kraj našeg platna pomislili bi
idemo dalje
Samo bi nas mimoišli dragi

Daleko smo od prizora prvog greha
Izgnanja iz raja
Satira i bahantkinje
daleko od koketne veselosti
Istinitost naša ruši ideal ljubavi
od nas ništa uzeli ne bi

Više smo nalik Seuratovim kupačima na reci
bez trenutne impresije
s efektom jake sunčeve svetlosti
Čvrste jednostavne konture
prizor bezvremene stabilnosti
Bez dinamičnih poteza četkice

Ljudi smo koji jedu krompir u tišini
s nedostatkom svečarske obrednosti

Ispitati duhovnu stvarnost našeg postojanja
tražeći nokturno u crnom i zlatnom
Efekte vatrometa u tamnini
što bi

To je ono dvoje što sede kraj česme i ćute
opis je naše bliskosti
od koje ništa uzeli ne bi


Ljubinko Dugalić


OŽILjCI ISPOD KOŽE


hajde da uhapsimo kišu.
hajde da zviždimo sa vozovima.
hajde na nebo planine da vratimo
i trčimo kroz ravnicu.
hajde da uspavamo more.
hajde brodove za podveznice
da privežemo, sidra u pahulje
da pretopimo.
hajde vrapcima da otpevamo
baladu o konjima kod Troje.
hajde blato da prokuvamo.
hajde sablju da iskujemo
i nasemjani se oglednemo
na sečivu kao u vedrom danu.
hajde krilatog konja da osedlamo.
hajde sve da ostavimo
i odemo iz ove vode.


Predrag Milojević


U SINĐELIĆU


radi noć u sinđeliću
od deset do šest
pere sudove
riba podove
i prosipa kante
ima neku fleku
na jednom oku
na drugo razroko
gleda ono dete i muža

slobodna je
ponedeljkom
gazdi se čini
da je tako najbolje
beči se
bila na odmoru
dve iljade devete
a koja je ovo godina
muca
kao da žvaće reči
hoće da lane
a ne da joj se
priča nešto kao
jebem li mu
majke mu ga
on će meni
i sve tako 
reži

mladi ne podnose rad
kaže
bila jedna pre mesec dana
na zameni
nije izdržala
pakao nove godine
sto hiljada tanjira
šerpe po hodnicima
pečenje u želucu
povraćku u pisoarima
i zlo u očima

a jedna njena
ispisnica
pravi pljeskavice
na slaviji
isto noću
od osamdeset sedme
smrdi na dim
ne progovara
ima već 59
i robija do jutra
i ona može
a mlade ne mogu
nemaju kad
a što i da imaju
upisuju im abortuse
u radne knjižice
umesto staža

još samo godinu
jednu godinu
da izdrže
veli
posle će biti lakše
ako budu znale
šta će sa sobom


Tanja Đurđević


ČAJANKA


Ti i ja. O, vesele sirotinje ničije!
On, Gospodin, ako nas odnekud gleda,
iz šture perspektive ptičije,
pomalo daje. A više ne da. Pa ne da.
Napabirčena nadanja bez rokova -
po kašičica svakom, za lek kao,
i bele rukavice preko okova
Gospodina lažu da previše je dao.
U čajniku našem, samo kamenac.
Beše odiseja - po šoljica svakom.
Trošni mineral za kamen temmeljac,
stil za budućnost sa prevlakom.
Nećemo čekati, nasuprot navici.
O, vesele sirotinje ničije, ti i ja.
Sa visine ptičije stižu novi hici
na nedužni odsjaj naših bukagija.
Za šolju  svako neka se lati.
Za povratak otpisanog sjaja.
Prepodobni Gospodin sada će dati
umesto haringe haringu. I crnog čaja.


Radiša Marinković


MASKA


Zašto sam opet u ovoj napuštenoj kući
Kasd je sve rasuto u zaboravu
Možda tražim svoju izgubljenu masku
Ispod koje sam se kao dečak uspešno sakrivao
I koju sam ne sećam se kada
Zbacio sa lica bežeći
Ispred nekog suludog neznanca
Koji je hteo da me razotkrije
Ugledah je u prašnjavom uglu sobe
I ona se predstavi kao razlog
Dok sam je ponovo stavljao na lice
Razmišljao sam
Kako je dobro ponovo nestati
Biti sakriven i nedirnut ničim
Neuznemiravan osim tišinom oljuštenih zidova.


ODLUKA ŽIRIJA ZA KRATKU PRIČU I ESEJ
NA 26–IM ''ŠUMADIJSKIM METAFORAMA'' 2013.

Po prvi put raspisali smo konkurs za kratku priču dužine do šesnaest redova. I sami smo se pitali da li ćemo dobiti dovoljan broj radova te nas je osamdeset troje učesnika i više nego prijatno iznenadilo.
Pošto je pažljivo razmotrio sve priče koje su pristigle na konkurs, žiri je odlučio da prvu nagradu dodeli priči „Predvečernja šetnja“ Nenada Glišića iz Kragujevca, drugu priči „Progonjen“ Marka Miljkovića takođe iz Kragujevca, a treću „Snovidnom putovanju“ Danijele Padejski iz Valjeva. Pohvaljene su priče „Vrijeme kraja i kraj za vrijeme“ Željka Jelića Kremanskog iz Prnjavora, „Igra“ Slaviše Krstića iz Smederevske Palanke i „Šansona“ Jadranke Čavić iz Praga. Žiri je takođe preporučio nekolike priče za objavljivanje u Zborniku.
Tema eseja bilo je pripovedačko delo Miladina Ćulafića. Od devet pristiglih radova žiri se opredelio za četiri koja pre- poručuje za objavljivanje u Zborniku: „Kada je Ćulafić bio Miladin (o dječijoj patnji u knjizi kratkih proza Preko Granice)“ Gorana Dakića iz Banja Luke, „Pred oba svijeta (Likovi majki u pripovjedačkom opusu Miladina Ćulafića)“ Dobrašina Jelića iz Beograda, „Dijete u Ćulafićevoj priči“ Boška Lomovića iz Gornjeg Milanovca i „Stvaralačka filozofija Miladina Ćulafića ili dve ruke u njegovoj kratkoj priči `Zid`“ Miladina Raspopovića iz Beograda.

U Mladenovcu, Žiri:
27. maja  2013.         Dejan Bogojević, predsednik
                              Dušan Stojković, član
                             Nikola Kostadinović, član





Nenad Glišić, Kragujevac
I nagrada


PREDVEČERNjA ŠETNjA


Dok sumrak ovladava, a ja u njega ušetavam, sa moje leve strane, iz kruga auto-otpada grupa sitnih lopova iznosi delove starih automobila koje će preprodati u staro gvožđe, sa desne strane, druga dvojica seku stabla za ogrev iz šumarka pored puta. Prolazim ja trotoarom, prolaze automobili ulicom i niko se ne uzbuđuje: ni oni koji tegle svoje terete, ni mi prolaznici. Svako gleda svoja posla.
Dole, u centru grada, mladi snobovi se napadno smeju, a sitni i srednji kriminalci, hodom sa izbačenim laktovima i svojim džipovima trude se da zauzmu što više prostora, dok gledaju mrko unaokolo.
Upijam idilične nedeljne utiske, pre no što s e vratim u topli porodični bunker.


Marko Miljković, Kragujevac
II nagrada


PROGONjEN


Povremeno me je proganjao taj lik. Izbezumljen, umišljen i zamišljen. Sa deformisanom grimasom i ludačkim pogledom. Meni tuđ i nepoznat. Uvek danju. Plašio sam se da ne dobijem košmare od njega, jer sam voleo da spavam. Dok sam izlazio iz kuće, viđao sam ga u prolazu, obično se kretao pored mene. I to ne uvek. Otkad izbegavam ljude i ne izlazim napolje, posećuje me sve ređe. Ali, svaki sledeći susret je sve strašniji i gori. Isprva je bio nekako normalan., Kao uplašen i iznenađen susretom očiju. Sad mi se čini da je naviknut na svoje i moje prisustvo. Sve je nesređeniji; kao da ne mari za to. Zarastao u bradu, s podočnjacima i podnaduo od spavanja. poslednji put sam ga video u kupatilu. Otišao sam da se umijem i nehotice podigao pogled. Opet sam ga video posle dugo vremena. Nisam mogao da izdržim. Prestravio me je svojom pojavom. Izgledao je kao homo sapiens bez Čoveka u sebi. Kao da sam zver koja brani posed, stegao sam pesnicu i udario iz sve snage. Ogledalo je puklo. Lik je izgledao nekako izvitoperen i sablastan. Strgao sam ogledalo sa zida i lika je nestalo. Ne usuđujem se da ponovo odem u kupatilo. Možda izbija iz zida a ne iz stakla. Razmišljam da srušim zid.







Danijela Padejski, Valjevo
III nagrada


SNOVIDNO PUTOVANjE


Zaustavio se voz između dve stanice. Kvar. Vagoni krcati putnicima. Svi sede i dremaju. Deca, studenti, vojnici, radnici, penzioneri, beskućnici... Kategorije se umnožavaju. Mašinovođa, levoruk, mrkog pogleda, premešta se sa noge na nogu. Kreće kroz hodnik da proveri spisak putnika. Tišina zbunjuje. Pogled se magli. Putnici umesto karti drže ikonice. Blaženstvo sna. Tumači poglede, upija nesreću. Znakovi na prozorima - prizori sećanja. Putovanje se nastavlja iako voz stoji.


dokumenta:
































































18. 5. 2013.

Milan Dobričić - Duša



Duša

Skriven iza saksije
vidim ga celog;
glava pala na šaku
miruje
blago stegnute usne
bez disanja
Samo mu oči ne vidim
Skrivene su listom
koji moram da pomaknem
a ne smem.

(Blagosloveni gubitnici, 2009)

Milan Dobričić, rođen 1977. godine u Beogradu.
Diplomirao svetsku i srpsku književnost na Univerzitetu u Beogradu. Završio Beogradsku Otvorenu Školu.
Jedan od osnivača Udruženja Treći Trg (www.trecitrg.org.rs) i međunarodnog Beogradskog festivala poezije i knjige TRGNI SE! POEZIJA!.
Radi kao prevodilac sa engleskog i italijanskog jezika.
Objavljivao poeziju i prozu u časopisima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Francuskoj, Poljskoj, Rumuniji, Španiji/Kataloniji, Turskoj.
Objavio dve priče u zborniku Najkraće priče 2006 (Alma, Beograd). Objavio koautorsku knjigu proze Dnevnik 2000 (CSM, 2001), zbirke pesama Pritisak (CSM, 2002), Dovijanje (Treći Trg, 2006), Blagosloveni gubitnici (Društvo Istočnik, 2009), Lirika i tako... (Treći Trg, 2013) i zbirku kratkih priča Ceđ (Treći Trg, 2010). Učesnik u projektu WordExpress kao pesnik i prevodilac. Prevođen u časopisima na engleski, francuski, poljski, rumunski, katalonski, češki, slovenački, turski i hebrejski jezik.
Preveo s engleskog roman velškog pisca Ovena Martela Drugi čovek (Treći Trg, 2011), zbirku pesama Paskal Peti Zoo otac (Treći Trg, 2012), i zbirku pesama Gabrijela Rozenstoka Tragom njenog imena (sa Gorjanom Rajić, Treći Trg, 2013).
              http://www.trecitrg.org.rs

foto: soul -plant by seriuthe2tailedwolf